Bosanski horoskop

Ako vam je dosta svakodnevnog horoskopa, zabavite su uz bosanski..

Lopata (22.12. – 19.01.)

Rođeni u ovom znaku najčešće najebu. Dovedu ih na pripremu gradilišta i do vrata su u blatu. Inače se odlikuju analitičkim duhom i romantičnom prirodom, ali to im ništa ne koristi ako ih dopadne lopata. Dobro se slažu s rođenima u znaku Krampa.

Miješalica (20.01. – 18.02.)

Likovi iz ovog znaka su staložene i mirne osobe. Uglavnom su BMK, svedok miješalica radi. Malo popizde ako se pokvari, ali onda skupe one rođene u znaku Lopate da oni to ručno odrade. Izrazito su vesele naravi i vole djecu. Muškarci žensku djecu od oko 250 mjeseci, žene svoju

Dizalica (19.02. – 20.03.)

Rođeni u znaku dizalice su, logično, vitki, visoki i čvrsti. Malo nestabilni kao osobe, pa im se često dogodi da im zaliju stopala u beton da se ne prevrnu. Dobro se slažu sa Miješalicama. Dizalice su ljudi koji su tihi, oprezni i skloni magiji, misticizmu te vlašićkom siru i janjetini s ražnja.

Kontejner (21. 3. – 19. 4.)

Njihov zaštitnik je Crveni orao. Nezna se zašto, oni tako tvrde. Navodno to je zbog gužve u baraci (kontejneru). Dobro se slažu s Lopatama, naravno ukoliko ovi ne pizde previše. Odlikuje ih velika umna snaga, emotivna energija i smrdljive noge.

Kramp (20. 4. – 20. 5.)

Izrazito produhovljene osobe kojima su obiteljski odnosi i vrednote na prvom mjestu. To je osobito vidljivo u njihovim psovkama gdje redovito spominju Boga, Crkvu, mater, oca, sestru, itd. Najintenzivnija religiozna iskustva ove vrste doživljavaju onda kad im nešto ne polazi za rukom. Treba još dodati da im je totem iz biljnog svijeta kupus.

Armirani beton (21.05. – 20.06.)

Armirani beton je znak u kojem su rođeni glavne face na gradilištu. Tvrdi i glupi, čvrsti i zajebani, strah su i trepet za Dizalice i Miješalice. Izbjegavati. Nemaju totema iz biljnog svijeta. Bradu i brkove rijetko briju. Neskloni iskustvima s područja higijene.

Pikhamer (21. 6. – 22. 7.)

Rođeni u ovom znaku su izrazito osjećajne osobe. Skloni depresivnim raspoloženjima kad im ponestane piva. Emotivno vezani za majčinsku figuru u liku dežurne konobarice. Ne podnose Lopate i Betone. Boja Pikhamera je ružičasta, a totem iz biljnog svijeta je kakaovac.

Mesna konzerva (23. 7.- 22. 8.)

Osobe iz ovog znaka često pate od povišenog kolesterola. Dobro se slažu s Kontejnerima. Oštroumni su i hrabre vođe. Ljudi iz drugih znakova ih vole, ali im često iza leđa jebu mater, naročito Betoni. Tajnovitost je izrazita osobina Mesnih Konzervi. Njihova boja je smeđa do crna. Totem iz biljnog svijeta je grah.

Šljem (23. 8. – 22. 9.)

Rođeni u ovom znaku su izrazito intelektualne osobe. Sve postižu glavom.
Glavom najčešće štemaju, a ponekad i misle, iako je nisu skloni koristiti u tu svrhu. Obožavaju ih Dizalice i Betoni. Često se bave poezijom i romantični su. Hrabre i ustrajne osobe, snažne u svakom pogledu s istančanim smislom za pravdu i obitelj. Zalažu se za druge i legalizaciju prostitucije. Boja im je, naravno, bijela.

Mujo (23. 9. – 23. 10.)

Rođeni u znaku Muje, face su na gradilištu. Najbolje se slažu s Lopatama i Krampovima, a najteže s Betonom. Prilično su socijalizirani i prijateljski nastrojeni, pa su rijetko kad sami. Skloni kulturnom angažmanu u birtijama i alpinističkom penjanju na lokalne opajdare i radodajke. Mujina boja je ljubičasta, a totem iz biljnog svijeta je burek.

Cigla (24. 10. – 21. 11.)

Cigla ima izrazito dobru sposobnost prosuđivanja i intuiciju, pa su stručnjaci za ljudsku dušu. Lako naslute kad se sprema neka pizdarija pa se mudro povlače u pozadinu odakle podjebaju u cilju mirnog rješenja konflikta. Najbolje se slažu s Betonima i Miješalicama, a ne podnose Krampove, Lopate, Mesne Konzerve i pisanu riječ. Totem iz svijeta biljaka je bršljan, a boja je boja cigle, samo zelena.

Severina (22. 11. – 21. 12.)

Severina se najbolje slaže s Kontejnerom i Mujom. Rođeni u ovom znaku skloni su analnom sexu, ali im se isto tako trebaju nadodati duševne karakteristike kao što su intuicija i velika sposobnost predviđanja. Osjećaju jaku averziju prema kameri i inače bilo kakvom obliku snimanja. Mane su im dlakavost. Boja Severine je crna, a totem biljka je trava – zelena, naravno

http://www.srebrenik.net/

U susret vaskrsu-uskrsu

Dragica Simić i ove će godine Vaskrs dočekati u krugu najuže porodice. Tom prazniku se izuzetno raduje jer okuplja porodicu i slavi život.Ipak, porodična okupljanja, kaže, više nisu kao nekada, jer su brz način života, računari i kilometri koji nerijetko dijele članove porodica i tu ostavili traga.

- Moji roditelji su oduvijek praktikovali tradicionalno proslaviti ovaj veliki praznik, u krugu brojne porodice, uz neizostavna šarena jaja i bogatu prazničnu trpezu. Majka bi najmlađim članovima porodice dijelila ukrašena jaja, a potom bi odlazila i na isti način darovala i komšijsku djecu. I komšije koje praznuju ovaj praznik tada bi dolazili na naša vrata i poklanjali šarena jaja nama. Mislim da za nas djecu tada nije bilo većeg poklona i znam da smo jedva čekali da osvane dan kada ćemo dobiti šarena jaja, prisjeća se gospođa Simić koja tradiciju svoje porodice njeguje i dan danas.



I ove će godine Dragica farbati jaja za porodicu, unučad i komšiluk. Kriza je, nije da se živi u pretjeranom izobilju, ali jaja se Vaskrs moraju našarati. Kako ističe naša sagovornica, novca za to uvijek mora biti, jer trošak nije veliki, a zadovoljstvo poklanjanja je nemjerljivo.

Pošto je porodica Simić brojna, svake godine Dragica ukrasi oko 100 jaja, najčešće lukovicom, raznim travama i voskom tako da svako jaja bude malo umjetničko djelo.

Inače, uoči svakog Vaskrsa, a za potrebe tuzlanske pravoslavne crkve, Dragica farba vaskršnja jaja koja se djele na službi. To joj pričinjava veliko zadovoljstvo jer ta jaja dobijaju svi oni koji na praznik dođu u crkvu, neovisno od imovinskog stanja ili društvenog položaja, ali i religijskog uvjerenja. Ove godine šarena jaja dijeliće se i na tuzlanskom Korzou za sve sugrađane, a tradicionalno će se posjetiti i Dom penzionera kako bi i njihovi stanari osjetili čaroliju ovog praznika.

Zbog velike količine jaja koja treba pripremiti sveštenicima za vjernike bojenje se započinje nekoliko dana prije praznika. Za tako obiman posao u tuzlansku pravoslavnu crkvu dolazi veliki broj aktivista kako bi se sve na vrijeme uradilo.


- Ove godine farbamo 2.000 jaja koja će se podjeliti svima koji dođu u crkvu, ali i na Korzo. Jaja se farbaju na potpuno prirodan način, laštilom, tako da dobiju lijepu crvenu boju. Nakon što se skuhaju, jaja premažemo krpicom umočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj. Na kraju se na njih ispisuju riječi „Hristos voskrese“ i kalendarska godina, navodi Sanja Hajdukov koja je učestvovala u bojenju jaja.


Kako će vaskršnja jaja biti dekorisana zavisi od onoga što se želi dobiti. Razni ornamenti mogu se napraviti obrisima djeteline ili nekih listića, a mašta je ta koja će u djelo da pretvori svaku zamisao. Metoda oslikavanja voskom jedna je od popularnijih, ali sve zavisi i od kvalitete jaja. Iskusnije domaćice znaju da su najzahvalinija jaja sa bijelom ljuskom jer se na njih primi svaka boja u tonu kakav se želi dobiti.

B. K.

(tuzlarije.net)

XXII Privredna manifestacija ”Dani jagodastog voća BIH” Čelić – 2011

Pokrenute su aktivnosti na organizaciji XXII Privredne manifestacije ”Dani jagodastog voća BiH” Čelić – 2011. Po svom sadržaju ova jedinstvena manifestacija jedna je sa najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini. Održava se svake godine u Čeliću krajem mjeseca maja ili početkom mjeseca juna, o čemu odlučuju organi manifestacije, pri čemu se vodi računa o zrenju, odnosno berbi jagoda.
Zbog čega vrijedi učestvovati na XXII Privrednoj manifestaciji ”Dani jagodastog voća BiH” u Čeliću: Prije svega zato što je Čelić lider u proizvodnji i promociji najkvalitetnije jagode i sadnog materijala u Bosni i Hercegovini.

Zato što se svake godine, na jednom mjestu okupi veliki broj poljoprivrednih proizvođača, prerađivača, poslovnih ljudi i predstavnika vlasti. Zato što naučno-stručna dostignuća iz oblasti proizvodnje, prerade, plasmana kako jagodastog, tako i ostalog voća, prezentiraju najviši eksperti sa univerziteta i agro-institucija iz zemlje i regiona. Zato što je ovo prilika da se obnove stari i uspostavljaju novi kontakti i prijateljstva, te zato što je i druga miva /voće/ važno, ali ”jagoda je jagoda”

http://wp.celic.com.ba/?p=1537#more-1537

Provala u prostorije FK Trešnjevka Maoča

Prostorije fudbalskog kluba Trešnjevka iz Maoče u četvrtak su bile na meti nepoznatog izvršioca ili više njih koji su razbili tri prozorska stakla te otuđili 10 fudbalskih lopti, 40-tak štucni, veći broj dresova, šorceva i kostobrana.

Provalu u prostorije prijavio je mještanin Maoče, nakon čega je brčanska policija došla na lice mjesta.

-Nakon što su policijski službenici obavili uviđaj, preduzete su istražne mjere i radnje mjere na pronalasku izvršilaca ovog krivičnog djela i otuđenih predmeta. U sklopu navedenog, dana 10.04.2011. godine policijski službenici su prikupili informacije da su navedeno krivično djelo počinila četiri maloljetna lica, iz mjesta Prutače, Brčko distrikt BiH, te su kod istih i pronašli jedan broj otuđenih predmeta, koje su vratili fudbalskom klubu.-saopšteno iz brčanske Policije.

Protiv lica koja su izvršila ovo krivično djelo, Policija Brčko distrikta BiH će Tužilaštvu Brčko distrikta BiH uputiti Izvještaj

KUD SPASAVA OBIČAJE OD ZABORAVA

Da bi od zaborava sačuvali stari običaj kada su podmajevička domaćinstva na Lazarevu subotu obilazile ,,lazarice", članovi Kulturno-umjetničkog društva ,,Rudar" organizovali su bogat program. Ispred zgrade opštine, gdje su igrali, dočekao ih je i darivao načelnik opštine Vasilije Perić i predsjednik Skupštine opštine Đoko Simić. Načelnik Perić je iskoristio priliku da članovima ugljevičkog KUD-a čestita na rezultatima rada i pohvali dosadašnju saradnju ovog društva i opštine.

Nakon bogatog programa, manja povorka KUD-ovih ,,lazarica" krenula je u obilazak ugljevičkih domaćinstava. ,,Nove lazarice" , obučene po starom običaju u šarene nošnje, obilazile su srpska domaćinstva čestitajući ukućanima Lazarevu subotu te pjesmom i igrom poželjeli zdravlje i veselje, a domaćinu rodnu godinu, koja dolazi sa proljećem.

Nekada su na Lazarevu subotu, nedjelju dana prije Vaskrsa, skoro svako ugljevičko domaćinstvo svirajući i igrajući obilazile ,,lazarice" (Vlasi i Karavlasi). Pred kućom bi ih dočekivale domaćice posipajući žitom, a zatim bi pjevale i igrale za dobru i bogatu godinu. ,,Lazarice" su imale čitav repertoar lirskih pesama, koje su u horu pjevale. Na kraju bi sakupljale darove koje su dobijali od domaćica u čijim su dvorištima igrale i pjevale.

LEGENDA

Povorka ,,lazarica" legendom je vezana za cara Lazara jer se vjerje da je on uveo povorku i od tada se običaj održava svake godine na njegov imendan.

Lazareva subota se praznuje osam dana pred Vaskrs u spomen na Pravednog Lazara, sljedbenika Hristovog koga je Božiji sin vaskrsnuo iz mrtvih. Njeno obilježavanje počinje praznikom koji se zove Lazareva subota. Međutim u mnogim mjestima smatra se da je ovaj praznik posvećen srpskom knezu Lazaru koji je svojom smrću u kosovskoj bici ušao u legendu

http://www.skalaradio.net/

Tuzlanski pilsner među Top 10 u svijetu

Tuzlanska pivara je na prestižnom takmičenju pivara na "Sedmoj europskoj pivarskoj zvijezdi" koja se svake godine održava u Nürnbergu, u organizaciji Asocijacije privatnih pivara u Bavarskoj, dobila prestižnu potvrdu kvalitete svojih proizvoda.

U rekordnoj konkurenciji 955 piva iz više od 30 zemalja Stručni žiri sastavljen od osamdeset i osam članova, vrhunskih poznavatelja piva "na slijepo" je degustirao svaku od prijavljenih piva svrstavši Tuzlanski pilsner među deset najboljih u svijetu.

Cilj slijepe degustacije bio je pronaći pivo koje najbolje ispunjava zadane kriterije u svakoj od kategorija, čiji su okus kao i kvalitet najuvjerljiviji.

Kao što je to bilo i prethodnih godina prijave na takmičenje pristizale su sa svih strana svijeta od Australije pa do Paname i od Rusije do Tajlanda.

Tuzlanska pivara poslala je u Nürnberg na ocjenjivanje standard Tuzlanskog pilsnera i za pet najvažnijih karakteristika (boja, pjena, bistrina, gorčina i dojam pri ispijanju) dobili su visoke ocjene što je Pilsner lansiralo među Top 10 od 955 prijavljenih piva iz cijeloga svijeta.

Prilikom analize došlo se do rezultata da je boja Tuzlanskog pilsnera veoma dobra, odnosno tipična boja piva, pjena fino strukturirana i čvrsta, bistrina briljantna, gorčina dobro balansirana, dok prilikom ispijanja Tuzlanski pilsner ostavlja potpuno prirodan dojam.

"Pivara Tuzla je ponosna na ovaj rezultat samim tim što se kvalificirala među prvih deset od ukupno 955 piva koje su učestvovale na ovom takmičenju. Potvrda kvaliteta našeg piva došla je od stručne komisije koja se sastoji iz velikog broja vrsnih stručnjaka iz oblasti pivarstva u cijeloj Europi.

Posebno smo ponosni, što pivo koje smo poslali na takmičenje, nije posebno pripremljeno za tu priliku, nego su uzeti slučajni uzorci direktno sa proizvodne trake, odnosno to je pivo u kojem svakodnevno uživaju naši potrošači", rekao je Hariz Altumbabić, rukovoditelj sektora za marketing i robni promet u Pivari Tuzla .

Kako su istaknuli organizatori, Europska pivarska zvijezda uz veliki porast sudionika postala je natjecanje "Lige prvaka u pivu", a kako ističu u Pivari Tuzla cilj je kvalitet Tuzlanskog pilsnera dovesti do takve razine da narednih godina osvoji jednu od medalja na ovom prestižnom pivarskom takmičenju.

(tuzlarije.net - FENA)

Atmadžići-biser Majevice

LOKACIJA

Mjesto Atmačići nalaze se na samim obroncima planine Majevice,teritorijalno pripadaju opštini Ugljevik,Srpska Republika BiH.U mjestu žive isključivo Bošnjaci (muslimani) što znači da mjesto pripada isključivo ovoj naciji. U Atmačićima trenutačno živi oko 200 stanovnika u oko 60 domaćinstava,prije ovoga poslednjeg rata 1992-1995 u Atmačićima živjelo je oko 700 stanovnika u 128 domaćinstava. Zajedno sa susjednim mjestom Janjari čini jednu mjesnu zajednicu. Mjesto je povezano asfaltnim putem sa magistralnim putem Bijeljina - Tuzla, istim takvim putem povezano je sa susjednim mjestom Glinje, prema Teočaku i Srednjoj Trnovi. Kad je mjesto nastalo nezna se tačno pominje se u nekim spisima iz 1512 godine da je tada pripadalo nahiji Teočak, što znači da je mjesto nastalo u rano Osmanlijsko doba.


LEGENDA O NASTANKU IMENA ATMAČIĆI


I danas postoji legenda koja kruži među stanovnicima mjesta prenoseći se s koljena na koljeno,kako je mjesto nastalo. Legenda kaže da su živjela dva brata na području Teočaka tačnije na današnjem Tursunovom brdu po imenu Tursun i Atmadža,imali su posjed zemlje na području današnjeg mjesta Atmačići. Atmadža je došao sa radnicima da obrađuje zemlju,kad je došlo vrijeme za ručak vidjevši da je zaboravijo kašike on je dozivao brata Tursuna da donese zaboravljene kašike, kad ga je dovikao tu je pao i umro na licu mjesta. Legenda kaže da je Atmadža tu sahranjen gdje je i pao. Tako je mjeto Atmačići dobilo ime po Atmadži. Udaljenost između Tursunovog brda i Atmačića vazdušnom linijom je između 2 i 3 hiljade metara,a putnom mrežom oko 10 kilometara. Mezar (grob) gdje je Atmadža sahranjen nalazi se danas u samoj unutrašnjosti turbeta koje je podignuto devedesetih godina prošlog vijeka.Još jedna interesantna činjenica,vezana za ovu legendu.Prije nego što je podignuto Turbe,ovaj grob je se obnavljo svake 2-3 godine sa ogradom,kad god je grob(mezar)bio odgrađen ovo mjesto je tukao grad

POLJOPRIVREDA, VOĆARSTVO, RATARSTVO


Od poljoprivrede najviše se uzgajaju žitarice i voće,prije ovoga poslednjeg rata šezdesetih i sedamdesetih godina postojali su veliki zasadi čuvene šljive požegače.Početkom rada termoelektrane Ugljevik i dolaskom bolesti šarke ovi zasadi su uništeni ono malo što je ostalo
to su dokrajčile izbjeglice siječom.Povratkom stanovnika 2000 godine,zaseđeni su novi voćnaci sa sortnim šljivama kao što su stenlej i čačanski hibridi koji već uveliko daju rod.Interesantno je za
ovo mjesto da su prve sorte jabuka crvenog delišesa,jonotana,ričerda došle sedamdesetih godina prošlog vijeka zahvaljujući velikom zaljubljeniku u voćarstvo Aliji Mujkiću koji je imao zasad jabuke od jednog hektara takođe 1962 godine zasadijo je i prve čokote vinove loze na području opštine Ugljevik od 12oo čokota.Donijo je mnoge vrste raznog voća kao naprimer Brsekve,kajisije,višnje,trešnje imao je svoj sopstveni rasadnik za proizvodnju sadnog materijala.
Od žitarica najviše se proizvodi pšenica i kukuruz.Što se tiče proizvodnje povrća veoma malo se bavi stanovnika najpoznati proizvođač povrća je Osman Bubić,sa ovom djelatnošću bavijo se i prije ovog poslednjeg rata.

Preneseno http://atmacici.blogger.ba/