Veliki uspjeh majstora iluzije Od danasBH cirkus gostuje u Italiji

Fondacija Konrad Adenauer organizira od 26. do 29. novembra u Cadenabbiji, Italija, kolokvij pod nazivom "Da li je Ustav BiH kompatibilan s EU".
Na ovaj skup pozvani su lideri šest vodećih bh. stranaka (Zlatko Lagumdžija - SDP, Sulejman Tihić - SDA, Milorad Dodik - SNSD, Mladen Bosić - SDS, Božo Ljubić - HDZ1990 i Dragan Čović - HDZBiH), te će ovaj događaj ujedno biti nova prilika za konačno postizanje dogovora o formiranju vlasti na državnom nivou, više od 13 mjeseci nakon održavanja općih izbora.

I organizatori najavlju da ova manifestacija ima za cilj da političkim dužnosnicima iz Bosne i Hercegovine "pruži mogućnost da pokušaju zajednički pronaći rješenja za probleme zemlje" te da će u fokusu biti razgovor o "osnovama parlamentarnog procesa reformi".

Osim lidera bh. stranaka, na kolokvij su pozvani i poslanici iz njemačkog Bundestaga, Evropskog parlamenta te vodeći predstavnici Evropske komisije. Svoj doprinos dat će i pravni eksperti Evropskog suda za ljudska prava, Vijeća Evrope i Venecijanske komisije.

Među najavljenim predstavnicima Evropske unije su izvjestiteljica Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack, šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen, predsjednica Grupe prijatelja Bosne i Hercegovine u Evropskom parlamentu Emine Bozkurt, dok se još očekuje potvrda učešća bivšeg visokog predstavnika, sada direktora Odjela za Rusiju, istočnu Evropu i zapadni Balkan Evropske službe vanjskih poslova Miroslava Lajčaka.

"Accademia Konrad Adenauer" u mjestu Cadenabbia nalazi se u Villi La Collina, tradicionalnoj italijanskoj vili izgrađenoj 1895. godine, na jezeru Como. Vila je bila je ljetnikovac prvog njemačkog saveznog kancelara nakon II svjetskog rata Konrada Adenauera.

Danas je Villa La Collina međunarodni konferencijski centar koji okuplja predstavnike i partnere Fondacije Konrad Adenauer iz politike, privrede i kulture.

(tuzlarije.net - FENA)

Islamović priznao ubistvo

Mirzet Islamović (21) iz sela Koraja kod Lopara priznao je da je u oktobru ove godine ubio Ivana Bušića (75) prilikom pljačke njegove kuće u Županji u Hrvatskoj. Islamović je uhapšen prekjuče, a motiv zločina je koristoljublje. On je iz Bušićeve kuće ukrao 105.000 kuna i 3.400 evra.

MESTO ZLOČINA Kuća Ivana Bušića

Pored Islamovića, policija je uhapsila i Mahira Pobrića (27) iz Brčkog za kojeg se veruje da mu je pomagao u pljački. Policija traga i za njihovim saučesnikom, hrvatskim državljaninom Nusretom Bojčićem (53) nastanjenom u Orašju. Bijičić se sumnjiči da je Islamoviću i Pobriću rekao da Bušić u svojoj porodičnoj kući ima veliku sumu novca i da se bavi zelenaštvom.

Planirana pljačka

Načelnik Odeljenja kriminalističke policije MUP-a Vukovarsko-sremske županije Goran Lovrić rekao je da je telo ubijenog Bušića 30. oktobra ove godine u njegovoj kući u Županji pronašla kćerka, kada mu je donela nedeljni ručak. On je istakao da je starac ubijen prethodne večeri i da je ubica tada iz kuće uzeo 105.000 kuna i 3.400 evra.

- Utvrđeno je da su M. I. i M. P. došli u Županju iznajmljenim vozilom, preko graničnog prelaza u Orašju. M. I. je upao u kuću i nasmrt pretukao Bušića i ukrao novac. Nakon ubistva M. I. i M. P su se odvezli iz Županje do Gunje, odakle je ubica prešao pešice u Brčko preko savskog mosta. Njegov pomagač je granicu prešao automobilom kod Orašja - rekao je Lovrić.

Policija je utvrdila i da je ukradeni novac završio kod Pobrića, koji je za njega sebi kupio automobil „folksvagen pasat" u Bijeljini. Najmanji deo pripao je ubici Islamoviću.

Opasna banda

Naš izvor iz Sektora kriminalističke policije Županje kaže da je u pljački kuće ubijenog Bušića trebalo da učestvuje i M. A. (23) iz sela Koraja kod Lopara, ali da nije uspeo da pređe granicu i uđe iz BiH u Hrvatsku, jer nije imao dovoljno novca.

- Islamović, Pobrić i M. A. su od Bojčića saznali da Bušić kod sebe ima veliku sumu novca, pa su se dogovorili da pljačku izvedu 28. oktobra. Taj dan su sva trojica zajedno krenuli u Županju. Međutim, M. A. je vraćen sa graničnog prelaza jer nije imao dovoljno novca. Plan je pomeren za naredno veče, ali bez M. A - rekao je Lukšić.

Podsetimo, oraška policija je Islamovića i Pobrića, zajedno sa M. A. i bračnim parom Rizom R. (55) i Bahrijom R. (45) uhapsila zbog više razbojništava počinjenih u BiH. Veruje se da je ovaj bračni par bio organizator pljački, koje su trojica muškaraca potom izvršavala. Međutim, prilikom ispitivanja u policiji Islamović je sasvim neočekivano otkrio da su on i Pobrić učestvovali u ubistvu Bušića u Županji

Besplatni zagrljaji

Članovi Organizacije za djecu i mlade „Osmijeh za Osmijeh“, zajedno sa Omladinskom bankom Tuzla i Omladinskim klubom (inicijative programa za mlade Fondacije tuzlanske zajednice), danas su na platou trga kod „Ismeta i Meše“ dijelili besplatne zagrljaje građanima Tuzle i promovirali UN Konvenciju o dječijim pravima.



Cilj aktivnosti jeste upoznavanje djece, mladih, ali i starijih sugrađana sa pravima koja su zagarantovana UN Konvencijom o pravima dijeteta. Ove godine se obilježava dvadeset dvije godina od usvajanja Konvencije koja postavlja temelje za bolji život djece i predstavlja najšire prihvaćen dokument o ljudskim pravima na svijetu.



Začetnik ideje o davanju zagrljaja je Juan Mann, Britanac australskog porijekla koji se nakon djedove smrti vratio u Australiju. Kada je stigao na aerodrom u Sidneju, shvatio je da jedini od putnika nije imao koga zagrliti, a taj tužan osjećaj potaknuo ga je da svoje zagrljaje dijeli besplatno i tako usreći druge ljude. Njegovu ideju prihvatili su mnogi diljem svijeta, a u Tuzli prva takva akcija je sprovedena prošle godine.



Tuzlaci su s odobravanjem dočekali današnju akciju, tako da su se čak i oni koji nisu bili raspoloženi za grljenje nasmiješili kad su vidjeli da im prilaze ljudi koji dijele zagrljaje. Što se tiče onih koji su grlili Tuzlake, oni smatraju da nam treba više ovakvih akcija i kažu da su veoma zadovoljni efektom koji su izazvali na ulicama grada.













Organizacija za djecu i mlade „Osmijeh za Osmijeh“ je omladinska inicijativa Fondacije tuzlanske zajednice, koja okuplja djecu i mlade, te ih podstiče da aktivno učestvuju u lokalnoj zajednici i vršnjačkom edukacijom doprinesu promjenama kako samih sebe tako i društva u kojem živimo. Pored toga, ova organizacija aktivno radi na promociji dječijih prava kroz kreativne i edukativne radionice i aktivnosti.

S.P.

(tuzlarije.net)

Besplatni zagrljaji

Članovi Organizacije za djecu i mlade „Osmijeh za Osmijeh“, zajedno sa Omladinskom bankom Tuzla i Omladinskim klubom (inicijative programa za mlade Fondacije tuzlanske zajednice), danas su na platou trga kod „Ismeta i Meše“ dijelili besplatne zagrljaje građanima Tuzle i promovirali UN Konvenciju o dječijim pravima.



Cilj aktivnosti jeste upoznavanje djece, mladih, ali i starijih sugrađana sa pravima koja su zagarantovana UN Konvencijom o pravima dijeteta. Ove godine se obilježava dvadeset dvije godina od usvajanja Konvencije koja postavlja temelje za bolji život djece i predstavlja najšire prihvaćen dokument o ljudskim pravima na svijetu.



Začetnik ideje o davanju zagrljaja je Juan Mann, Britanac australskog porijekla koji se nakon djedove smrti vratio u Australiju. Kada je stigao na aerodrom u Sidneju, shvatio je da jedini od putnika nije imao koga zagrliti, a taj tužan osjećaj potaknuo ga je da svoje zagrljaje dijeli besplatno i tako usreći druge ljude. Njegovu ideju prihvatili su mnogi diljem svijeta, a u Tuzli prva takva akcija je sprovedena prošle godine.



Tuzlaci su s odobravanjem dočekali današnju akciju, tako da su se čak i oni koji nisu bili raspoloženi za grljenje nasmiješili kad su vidjeli da im prilaze ljudi koji dijele zagrljaje. Što se tiče onih koji su grlili Tuzlake, oni smatraju da nam treba više ovakvih akcija i kažu da su veoma zadovoljni efektom koji su izazvali na ulicama grada.













Organizacija za djecu i mlade „Osmijeh za Osmijeh“ je omladinska inicijativa Fondacije tuzlanske zajednice, koja okuplja djecu i mlade, te ih podstiče da aktivno učestvuju u lokalnoj zajednici i vršnjačkom edukacijom doprinesu promjenama kako samih sebe tako i društva u kojem živimo. Pored toga, ova organizacija aktivno radi na promociji dječijih prava kroz kreativne i edukativne radionice i aktivnosti.

S.P.

(tuzlarije.net)

Održana svečana sjednica OV Čeli

• Čelić
• Okolina
• Bosna i hercegovina
• Svijet
• Sport
• Z

http://www.celic-online.com

DZEVAD SULJEVIC NOVEMBER 17, 2011 0

Stanovnici općine Čelić danas i sutra slave godišnjicu svoje općine. Prilika je to da evociraju sjećanja na referendum iz 1991. godine kada su se očitovali o otcjepljenju i izdvajanju današnje teritorije iz SAO Semberija i Majevica, a ujedno i iz tadašnje opštine Lopare. Ovim referendumom i odcjepljenjem nastavljen je kontinuitet Općine Čelić prekinut 1962. godine. Tim povodom danas je održana svečana sjednica Općinskog vijeća.

Svečanoj sjednici Općinskog vijeća prethodilo je polaganje cvijeća na centralno spomen obilježje iz prethodnog rata, čime je odana počast šehidima i palim borcima. Sjednicu je otvorio predsjedavajući Edin Ajanović, koji je potsjetio sve pristutne na značaj obilježavanja ovog datuma. Načelnik općine Čelić je govorio o historijskim događajima koji su bili ključni za današnjicu ove Općine. Ukazao je na opredijeljenost lokalnih struktura vlasti da i u budućnosti grade općinu Čelić, koja će biti privlačno mjesto za život i rad svih njenih građana.

Sjednici su prisustvovali i predstavnici Vlade TK, koji su izrazili zadovoljstvo napretkom u svim oblastima, u ovoj općini. Takođe, istakli su važnost saradnje na svim bitnijim infrastrukturnim projektima, koje su do sada zajedničkim snagama realizovali.

U sklopu svečane sjednice, održane povodom Dana Općine, dodijeljena su i Općinska priznanja za 2011. godinu

Sastanak posvećen bezbijednosnoj situaciji u Maoči i okolini

Za maoca.ba:Salim Bašićhttp://www.maoca.ba/vijesti/1-najnovije/734-sastanak-posveen-bezbijednosnoj-situaciji-u-maoi-i-okolini.html

U prostorijama MZ Maoča u četvrtak 9.novembra održan je sastanak predstavnika MZ Maoča sa policijom Brčko distrikta BiH, predstavnicima mjesnih zajednica Gornji Rahić i Ćoseti, te predstavnicima udruženja Roma koji žive u naselju „Prutače“.

Sastanak je iniciran na zahtjev MZ Maoča a povodom razbojništva nad kućom Mujkanović Rešada te istrage koja se vodi u ovom postupku.

Predstavnici policije su prezentovali stanje sa aspekta bezbijednosti u IV sektoru koji obuhvaća 9 mjesnih zajednica na prostoru od Brke do Rašljana. Usporedom statističkih podaka iz prošle i prvih 10 mjesici ove godine evidentno je da nije došlo do porasta krivičnih djela na ovom prostoru, međutim istaknuti su određeni problemi sa licima koja žive u naselju „Prutače“.


Za konkretan slučaj razbojništva počinjenog u toku dana nad porodicom Mujkanović krim inspektor je rekao da je dosadašnja istraga pokazala određene rezultate o počiniocu krivičnog djela te da ćese uskoro u javnosti znati više o tome.

Na prijedlog Mjesne zajednice Maoča donešen je zaključak da se uputi dopis na adrese institucija vlasti Brčko distrikta BiH (Kancelariji za upravljanje javnom imovinom i dr.) kojim se zahtijeva od nadležnih da formiraju komisiju koja će izvršiti pregled zgrada u naselju „Prutače“ te utvrditi koje od zgrada ispunjavaju uslov za život a koje ne ispunjavaju.

Zgrade koje su neuslovne, poput onih koje su već izgorjele da se poruše a one koje su uslovne popraviti i osposobiti za normalan život.

Nadalje, stanje sa aspekta higijene i rješavanja problema fekalnih voda, smeća i drugih nečistoća se mora hitno riješiti kako bise spriječila pojava raznih oboljenja, zaraza i mogućnost širenja na okolinu.
Dopis će potpisati predstavnici svih mjesnih zajednica i predstavnici udruženja Roma u namjeri da se problemi u naselju „Prutače“ jednom i zauvjek riješe.

O Zoviku

Zovik se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Desetak je kilometara udaljen od međunarodno plovne rijeke Save i administrativnog središta - grada Brčko. Ovo je područje okruženo plodnim poljima, voćnjacima te šumskim bogatstvom. U svom sastavu zovičko područje ima tri sela (Štrepci, Gornji i Donji Zovik) i nekoliko zaseoka ( Peškiri, Kišeljak, Bunarić i Islamovac), a granici s područjem koje pripada tuzlanskoj i čelićkoj općini te s nekoliko sela koja su u sastavu Brčko Distrikta BH.

Grad Brčko je čvorište vodenih i kopnenih cesta, koje BH povezuju sa Zapadnom Europom i zemljama Podunavlja i Crnog mora, pa je tako i sa ovim područjem koje je od grada Brčko kao administrativnog i kulturnog centra udaljeno svega desetak kilometara. Ako znamo da je brčanska "Luka" prije rata obavljala preko 60% međunarodnog i 40% domaćeg transporta roba, rasutih tereta i sirovina u BH, dade se onda zaključiti da je ovo tlo interesantno za inozemna ulaganja.

Tijekom rata zovičko područje nije pretrpjelo teža ekonomska razaranja, jer ni ranije nije bilo ekonomskog razvitka, ali su ratna
djelovanja uvjetovala socijalne kretnje u negativnom smjeru. Gospodarski kapaciteti su zapušteni većim dijelom i uništeni. Mnoge su obitelji zbog nedostatka osnovnih uvjeta za život napustile ovaj kraj i otišle u svijet "trbuhom za kruhom" tražeći mogućnost ostvarenja sna o boljem i ljepšem životu.

Oko 1.500 ljudi prebiva u gore spomenuta tri sela te u nekoliko zaselaka, dok više od 4000 onih koji su iznikli na ovom tlu živi u svijetu povremeno se vraćajući u svoj rodni kraj. Od 1. 500 trenutnih stanovnika njih oko 400 je u starosnoj dobi od 18 do 40 godina tj. u dobi kada se ostvaruju najbolje radne, intelektualne i ine sposobnosti. Ti ljudi žele ostati na svojoj rodnoj grudi, ali istovremeno i dobro živjeti.

Na njihov poticaj urađena je ova strategija ekonomskog razvoja sa željom da dosljedno i realno oslika stvarno stanje na ovim prostorima te da u suradnji s Vladom Brčko Distrikta BH i inozemnim donatorskim partnerima pokuša pronaći adekvatan način za povećanje gospodarskih kapaciteta te poboljšanje uvjeta za normalan život na ovim prostorima. Zovičko je područje usko vezano za sam grad Brčko kao administrativno sjedište, pa će se neke teme iz ovog dokumenta prelamati sa temama vezanim za sam Distrikt (zakonska regulativa, vlast, porezne stope …), ali će u onim segmentima koji su usko vezani za samo ovo područje ( infrastruktura, gospodarski i prirodni resursi, društveno-kulturni resursi,…) ostati vjerodostojni podacima sa kojima se raspolaže.

Nadamo se da će ovaj dokument potaknuti donatore, Vladu Brčko distrikta i moguće poduzetnike da iskoriste prirodne resurse i radnu snagu ovog područja na dobrobit cijele društvene zajednice.

ODAKLE IME ZOVIK

Prema našim istraživanjima i saznanjima ime mjesta Zovik u Bosanskoj Posavini je veoma staro. Naime bivše ime za Zovik je bilo Ravne. Zbog čega je došlo do velike promjene. Naime prijašnji naziv Ravne bilo je šire područje Bosanske Posavine koje je tadašnja župa obuhvaćala. Nakon toga to se područje djelilo na manja mjesta i sela. U istaživanju ovog pojma saznali smo da je riječ Zovik naziv za mjesto kod Brčkog u Bosni.Dobilo ime po biljki "Zova" to jest bazga. U tom mjestu nalazilo se jako puno njiva obraslo zvom, područje obraslo "zovom" zvao se "zovik". To je veoma ljekovita biljka koja još i danas raste jako puno u našem kraju i od nje se pravi i sok i drugi proizvodi. Danas ime Zovik ima više krajeva na području Bosne i šire, jedno se mjesto Zovik nalazi u blizini Sarajeva. Simbol zove nalazi se u zovičkom grbu kao simbol imena Zovika. Točna godina i datum kada je promjenjeno ime se ne zna ali se zna da je na početku 18 stoljeća i traje do današnjih dana.

O ŽUPI ZOVIK

Župa Zovik kod Brčkog u Bosnskoj Posavini pod sadašnjim imenom opstoji od 18 stoljeća. Područje ove župe je ranije, tijekom 17. stoljeća, potpadalo pod župu Brka, koja je 1674. godine brojala 1.926 katolika. Ta je župa, zbog iseljavanja katoličkog pučanstva u vrijeme Bečkog rata (1683-1699), iščezla, sto se uostalom, dogodilo skoro svim župama u svjereostičnoj Bosni. Nakon tog, po katolike tih krajeva, poraznog ishoda, tako se početkom 18. stoljeća spominju još samo dvije župe: Soli i Ravne. Župa Ravne, koja je obuhvaćala cijeli posavski dio sjeveroistočne Bosne, imala je sjedište u Zoviku (Štrepci). Godine 1742 ona je razdijeljena na dvije župe: Bijela i Zovik . Od konca šezdesetih godina toga stoljeća za zupu prevladava naziv Zovik. Župne matice se vode od 1743. godine.
Tijekom vremena župa Zovik je teritorijalnim razdiobama umanjivana, pa je broj katolika prema tome varirao: 1768. god. župa broji 1.497 katolika, 1813. god. 2.726, 1877. god. 872, 1935. god. 1.760 katolika.
U zovičkom kraju franjevci imaju prebivalište od 1688. godine. Najprije u mjestu Brka, zatim u Gornjim Bodežištima i Donjem Zoviku, dok 1811. godine nije podignuta kuća u Gornjem Zoviku.
Sredinom 19. stojeća starješinstvo bosanskih franejvaca je odlučilo da se u Zoviku podigne samostan za sjeveroistočni dio Bosne. Gradnja crkve (35x18 m) započeta je 1856. godine. Medjutim ona nije nikada dovršena. U medjuvremenu je odlučeno da se novi samostan gradi u Tolisi umjesto u Zoviku. Ta činjenica kao i teške gospodarske prilike onemogućile su za dulje vremena podizanje crkve. Ona je izgradjena na novim temeljima (21x9 m) 1890. godine. Buduci da nije mogla više udovoljavati suvremenim zahtjevima, zapoceta je1988. godine izgradnja nove crkve (33x16 m) po idejnom projektu arh. Ivana Strausa. Crkva je pokrivena 1990. godine. Zvoni je naknadno izgradjen 1999 visine 32 metra dok je župom upravljao fra Andrija Cviatanovic. A sada se pristupa uređenju unutarnjeg dijela crkve i sam kripte.
U župi se nalaze kapelice Sv. Ante Padovanskog. Sv. Roka i Sv. Juraja, te dvije grobljanske u Gornjem i u Donjem Zoviku.
Umjeste stare zupne kuće, podignute 1902. godine, izgrađena je nova (1982-87). Vjeronaučna dvorana izgrađena je 1977. god.
Župa Zovik danas ima 3.500 katolika (1963: 2.302) i njihov broj lagano raste. U sastav župe ulaze naselja Gornji i Donji Zovik i Štrepci

Proslavimo zajedno jubilej 65 godina pruge Brčko-Banovići!

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine pozivaju sve medije, građane i prijatelje željeznica da nam se pridruže na svečanosti povodom oblilježavanja 65 godina od izgradnje pruge Brčko-Banovići, koja će se održati u nedjelju 13.11.2011. godine.



Tim povodom, u zgradi Željezničke stanice Banovići, u organizaciji ŽFBiH održat će se svečana akademija sa početkom u 9,30h, na kojoj će prisustvovati ugledni zvaničnici i eminentni stručnjaci. Nakon toga, Željeznice FBiH organizovat će pokretanje svečanog voza iz Željezničke stanice Banovići –Oskova (11,00), koji će se zaustavljati na usputnim stanicama Živinice (11,30), Tuzla (12,20), Srebrenik (13,00) i Brčko.



Na svim usputnim stanicama organizirat će se prigodan kulturno-umjetnički program, a centralna svečanost održat će se na Željezničkoj stanici u Brčkom u 14,15, po dolasku svečanog voza.

Tim povodom svim građanima BiH i prijateljima željeznica obratit će se Federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić, članovi Uprave ŽFBiH, predstavnici državnog i federalnog parlamenta, kantonalne skupštine, kantonalni i općinski zvaničnici, te predstavnici Udruženja građana „Josip Broz Tito“, SUBNOAR-a, te bivši graditelji pruge, brigadiri.



Još jednom ŽFBiH pozivaju sve medije i građane da nam se pridruže u proslavljanju ovog velikog i značajnog jubileja.

Foto: vozovi.com

(tuzlarije.net - zfbh)

Družina koja pleše!

Kažu da nikad ne znaš gdje te put može odvesti. To mi se desilo mnogo puta, ali ovaj put je bio poseban. Prešao sam prag svoje kuće i uputio se zajedno sa veselom družinom u istoimeni daleki grad. Da, Prag, grad kraljeva i kraljica, siromaha i prosjaka, grad svetaca i zlobnika, brodova i mostova.

I pored toga Družina koja pleše! A zar ima šta ljepše od toga?. I pogađate o kome je riječ. Folklorni ansambl iz našeg mjesta. Baš lijepo zvuči. Trebamo biti ponosni na njih i pružiti im ruku zahvalnosti što su predstavili naše mjesto na tako dalekom putu.

Pedesetčetiri ansambla i među njima ‘mi’. S ponosom to mogu reći. Vražići! Sala ispunjena strancima do posljednjeg mjesta, a u uglu grupa mladih talenata čeka svoj red da prisutne ostavi bez daha. Šarolikost i prelijepa nošnja, blistava lica i osmijeh, njihovi aduti.

Ne, nisu se uplašili tuđine ni ljudi koji su radoznalo zurili u njih čekajući njihov prvi korak. Spiker je na engleskom jeziku najavio našu plesnu družinu i zamislite, ime našeg mjesta je odzvonilo i u dalekom Pragu. Srce mi zatreperi, a duša zaigra. U istom trenu zaigra i naša družina.

Igrali su lepršavo, kao da su lebdili u vazduhu nošeni blagim povjetarcem. I ne, nisu se zaustavljali. Snage im nije ponestalo. Željni su oni igre i pjesme. To su i pokazali. I da nije isteklo vrijeme, ko zna, možda bi još i danas plesali u Pragu.

A onda kada su se poklonili publici, u njihovu čast odjeknu grom prostranom salom. Publika koja stoji i sa zadovoljstvom udara dlanovima. Treba to doživjeti. Zaslužiti!

U Pragu su ostavili trag Vražića, ostavili su trag ljubavi, mladosti, ljepote i osmijeha. Nisu bili u sjeni velikih zemalja koji su svoje predstavnike okitili zlatom i svilom. Bili su u samom vrhu, odvažni i prkosni. Družina koja pleše.

Odajmo im i mi priznanje i podršku da ostanu još dugo zajedno i da promovišu naše mjesto kao pozitivno okruženje u kojem se čuje osmijeh, pjesma i igra.

napisao Bešić Hasan

Kratki URL: http://vrazici-x.info/?p=336

TRADICIJA ZAROBLJENA U BURADIMA

http://www.skalaradio.net/component/content/article/51-o-ugljeviku/448-tradicija-zarobljena-u-buradima.html

Zbog otežanog izvoza i male otkupne cijene voća većina ovogodišnjeg roda, naročito šljive, završilo u rakiji pa su procjene da je u podmajevičkom kraju ove jeseni proizvedeno na desetine hiljada litara rakije za koju je teško naći tržište. Iako je ovaj region poznat po kvalitetnoj šljivi, odnosno dobrim uslovima za proizvodnju kvalitetne rakije i prepečenice, neorganizovani i nedovoljno obučeni voćari ne mogu biti konkurentni. Njihovo lutanje od tradicije do savremenog načina proizvodnje rakije ne može im obezbijediti tržište odnosno profit.

Zlatko Tešić, apsolvent na poljoprivrednom fakultetu, smjer voćarstvo, nastavio je ali i osavremenio porodičnu tradiciju uzgoja voća i pečenja voćnih rakija. On tvrdi da tako treba da rade svi pa tek onda da udruženi u zadruge osvajaju tržište ekonomski razvijenih zemalja.

Na porodičnom imanju u ugljevičkom selu Korenita ovog ljeta imao je 40 tona voća, od čega najviše šljive, zatim jabuke, kajsije i kupine. Ono što nije prodao završilo je u rakiji i on ne krije recept za dobru rakiju.

- Da bi se proizvela kvalitetna rakija treba znati da ovaj destilat ima tri frakcije koje treba odvojiti. Prva rakija iz kazana sadrži metil alkohol, srednja rakija, koje ima najviše i najkvalitenija je, i na kraju patoka, koja rakiju čini kiselom. Prva i treća frakcija kvare kvalitet , pojasnio je Tešić i dodao da ljudi najviše griješe jer ne odvajaju rakiju u te tri frakcije.

Što se tiče skladištenja, kaže, dovoljno je šljivovicu držati u drvenim buradima godinu dana do sljedećeg pečenja kako bi dobila žućkastu boju, a zatim se prespe u staklenu ambalažu koja je najbolja i najsigurnija za skladištenje.

- Potrebno je kod voćara probuditi svijest o proizvodnji dobre rakije. Potrebne su edukacij da bi proizveli rakija odličnog kvaliteta. Kada je prizvedemo treba da se udružimo u zadruge i naš proizvod reklamiramo na tržištu kako bi povratili brend koji je imala šljiva i rakija sa ovih prostora, pojasnio je Tešić.

Majevička šljiva i rakija bile su prije sto godina brend koji je preko luke u Brkom išao za Austrougarsku. Da bi se stvari postavile, odnosno vratile na svoje mjesto, potrebno je da se opština, kako kaže ovaj agronom, ozbiljnije uključi.

- Dobro je što je opština Ugljevik podijelila sadnice i što stimuliše voćarsku proizvodnju ali ako hoće razvijen voćarski kraj treba da oformi stručnu službu kako bi ovaj kraj krenuo ka masovnoj i kvalitetnoj proizvodnji voća. Ovako stimulacije dobijaju svi - kako ozbiljni voćari tako i oni koji se voćarstvom bave iz hobija pa dobijemo zasade u kojima se ne primjenjuju agrotehničke mjere i tako postaju opasnost po susjedne voćnjake, kaže Tešić.

On je razočaran i u to što je, kako kaže, sve ispolitizovano i što u takvom ambijentu mogu da prođu samo ,,loše i skupe ideje". Planirao je da ove jeseni napravi prvu rakijadu u Srpskoj i da 20-tak kazana istovremeno na tradicionalan način peče šljivovicu. Trebalo je da okupe stručnjake, čak je imao i obećanje da će doći vlasnici velikih trgovina u EU i predsjednik Privredne komore austrijske regije Salcburg.

- Bila je to jedinstvena prilika da iz sjene izađemo na tržište EU koju nije podržala opština Ugljevik, istakao je Tešić.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Ninoslav Nikičevićmagistrirao je i doktorirao na šljivovici od požegače i kaže da Srbija i Republika Srpska mogu postati giganti po kvalitetu proizvodnje voćnih rakija.

Nigdje u svijetu, tvrdi on, nema tako kvalitetne voćne rakije kao na ovim balkanskim prostorima.

- Naša šljivovica je uz francuski konjak i škotski viski, najsavršenije alkohono piće, a ovi predeli Balkana, gdje su Srbija i Republika Srpska, savršeni su za proizvodnju kvalitetne šljive, šljivovice i šljivove prepečenice, kaže Nikićević koji je punih 28 godina član međunarodnih komisija za ocjenu kvaliteta alkoholnih pića, a poslednjih deset godina predsjednik Komisije za Srbiju.

Jesenja berza sadnog materijala

Tuzlanski sajam najavljuje novi projekat "JESENJA BERZA SADNOG MATERIJALA" koji će se održati od 10. -12. novembra 2011. godine, u Centru Plant u Bukinju.

Ovo je jedinstvena manifestacija ove vrste u BiH i okruženju, sa izuzetkom Novosadske berze sadnog materijala, koja već pet godina bilježi uspješno održavanje.

Suorganizatori Berze su: Udruženje Bosper, Rasadnik Plant d.o.o. Tuzla, tokom koje će se prikazati i praktični primjeri pravilne sadnje, rezidbe i zaštite voćnih sadnica i dendrološkog materijala, kao i savjeti za povrtlare i sl

SAVREMEN DOM ZA BOLJI ŽIVOT TREĆEG DOBA

http://www.skalaradio.net/component/content/article/51-o-ugljeviku/445-savremen-dom-za-bolji-ivot-treeg-doba.html

U Loparama je počeo sa radom Starački dom ,,Zlatno doba" u čiju je savremenu gradnju uloženo više od milion maraka kako treće doba nikome ne bi bilo teško. Dom za stare i nemoćne nalazi se na samom izlazu iz Lopara prema Brčkom. Izgrađen po evropskim standardima, dom nudi kvalitetan smještaj i njegu starim, bolesnim i nemoćnim licima uz stalni nadzor, njegu i pomoć ljekara i ljubaznih medicinskih sestara.

Vlasnik ,,Zlatnog doba" Stana Maksimović, inače na privremenom radu u Švajcarskoj, kaže da je korisnicima njihovih usluga osigurana kompletna zdravstvena zaštita, kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja od strane ljekara i stručnih saradnika čak i za najteže bolesti.

- Poučeni iskustvom iz inostranstva, odlučili smo se na izgradnju luksuznog doma sa smještajnim kapacitetom od 33 ležaja koji su raspoređeni u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama opremljenim po najvišim standardima - televizori, klima, interfon, telefon i cjelodnevni stručni nadzor, istakla je Maksimović.

Stručno osoblje, dodala je, vodi računa o svim vitalnim funkcijama naših korisnika, o ishrani, njegi, psihičkom stanju i raspoloženju.

Da ova ustanova nije samo lijepa spolja nego zrači životom i optimizmom i iznutra govori nam pacijent Pero Rakić iz Podgore.

- Bio sam na više mjesta, ali nigdje se ne osjećam kao ovdje. Boravio sam i na beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji ali, vjerujte mi, nigdje nije kao ovdje. Ništa se ovaj loparski dom ne razlikuje od naših hotela ,,A" kategorije, tvrdi Rakić.

Sestre i doktori, kako kaže, stalno su uz pacijente.