Proslavimo zajedno jubilej 65 godina pruge Brčko-Banovići!

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine pozivaju sve medije, građane i prijatelje željeznica da nam se pridruže na svečanosti povodom oblilježavanja 65 godina od izgradnje pruge Brčko-Banovići, koja će se održati u nedjelju 13.11.2011. godine.



Tim povodom, u zgradi Željezničke stanice Banovići, u organizaciji ŽFBiH održat će se svečana akademija sa početkom u 9,30h, na kojoj će prisustvovati ugledni zvaničnici i eminentni stručnjaci. Nakon toga, Željeznice FBiH organizovat će pokretanje svečanog voza iz Željezničke stanice Banovići –Oskova (11,00), koji će se zaustavljati na usputnim stanicama Živinice (11,30), Tuzla (12,20), Srebrenik (13,00) i Brčko.



Na svim usputnim stanicama organizirat će se prigodan kulturno-umjetnički program, a centralna svečanost održat će se na Željezničkoj stanici u Brčkom u 14,15, po dolasku svečanog voza.

Tim povodom svim građanima BiH i prijateljima željeznica obratit će se Federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić, članovi Uprave ŽFBiH, predstavnici državnog i federalnog parlamenta, kantonalne skupštine, kantonalni i općinski zvaničnici, te predstavnici Udruženja građana „Josip Broz Tito“, SUBNOAR-a, te bivši graditelji pruge, brigadiri.



Još jednom ŽFBiH pozivaju sve medije i građane da nam se pridruže u proslavljanju ovog velikog i značajnog jubileja.

Foto: vozovi.com

(tuzlarije.net - zfbh)

Družina koja pleše!

Kažu da nikad ne znaš gdje te put može odvesti. To mi se desilo mnogo puta, ali ovaj put je bio poseban. Prešao sam prag svoje kuće i uputio se zajedno sa veselom družinom u istoimeni daleki grad. Da, Prag, grad kraljeva i kraljica, siromaha i prosjaka, grad svetaca i zlobnika, brodova i mostova.

I pored toga Družina koja pleše! A zar ima šta ljepše od toga?. I pogađate o kome je riječ. Folklorni ansambl iz našeg mjesta. Baš lijepo zvuči. Trebamo biti ponosni na njih i pružiti im ruku zahvalnosti što su predstavili naše mjesto na tako dalekom putu.

Pedesetčetiri ansambla i među njima ‘mi’. S ponosom to mogu reći. Vražići! Sala ispunjena strancima do posljednjeg mjesta, a u uglu grupa mladih talenata čeka svoj red da prisutne ostavi bez daha. Šarolikost i prelijepa nošnja, blistava lica i osmijeh, njihovi aduti.

Ne, nisu se uplašili tuđine ni ljudi koji su radoznalo zurili u njih čekajući njihov prvi korak. Spiker je na engleskom jeziku najavio našu plesnu družinu i zamislite, ime našeg mjesta je odzvonilo i u dalekom Pragu. Srce mi zatreperi, a duša zaigra. U istom trenu zaigra i naša družina.

Igrali su lepršavo, kao da su lebdili u vazduhu nošeni blagim povjetarcem. I ne, nisu se zaustavljali. Snage im nije ponestalo. Željni su oni igre i pjesme. To su i pokazali. I da nije isteklo vrijeme, ko zna, možda bi još i danas plesali u Pragu.

A onda kada su se poklonili publici, u njihovu čast odjeknu grom prostranom salom. Publika koja stoji i sa zadovoljstvom udara dlanovima. Treba to doživjeti. Zaslužiti!

U Pragu su ostavili trag Vražića, ostavili su trag ljubavi, mladosti, ljepote i osmijeha. Nisu bili u sjeni velikih zemalja koji su svoje predstavnike okitili zlatom i svilom. Bili su u samom vrhu, odvažni i prkosni. Družina koja pleše.

Odajmo im i mi priznanje i podršku da ostanu još dugo zajedno i da promovišu naše mjesto kao pozitivno okruženje u kojem se čuje osmijeh, pjesma i igra.

napisao Bešić Hasan

Kratki URL: http://vrazici-x.info/?p=336

TRADICIJA ZAROBLJENA U BURADIMA

http://www.skalaradio.net/component/content/article/51-o-ugljeviku/448-tradicija-zarobljena-u-buradima.html

Zbog otežanog izvoza i male otkupne cijene voća većina ovogodišnjeg roda, naročito šljive, završilo u rakiji pa su procjene da je u podmajevičkom kraju ove jeseni proizvedeno na desetine hiljada litara rakije za koju je teško naći tržište. Iako je ovaj region poznat po kvalitetnoj šljivi, odnosno dobrim uslovima za proizvodnju kvalitetne rakije i prepečenice, neorganizovani i nedovoljno obučeni voćari ne mogu biti konkurentni. Njihovo lutanje od tradicije do savremenog načina proizvodnje rakije ne može im obezbijediti tržište odnosno profit.

Zlatko Tešić, apsolvent na poljoprivrednom fakultetu, smjer voćarstvo, nastavio je ali i osavremenio porodičnu tradiciju uzgoja voća i pečenja voćnih rakija. On tvrdi da tako treba da rade svi pa tek onda da udruženi u zadruge osvajaju tržište ekonomski razvijenih zemalja.

Na porodičnom imanju u ugljevičkom selu Korenita ovog ljeta imao je 40 tona voća, od čega najviše šljive, zatim jabuke, kajsije i kupine. Ono što nije prodao završilo je u rakiji i on ne krije recept za dobru rakiju.

- Da bi se proizvela kvalitetna rakija treba znati da ovaj destilat ima tri frakcije koje treba odvojiti. Prva rakija iz kazana sadrži metil alkohol, srednja rakija, koje ima najviše i najkvalitenija je, i na kraju patoka, koja rakiju čini kiselom. Prva i treća frakcija kvare kvalitet , pojasnio je Tešić i dodao da ljudi najviše griješe jer ne odvajaju rakiju u te tri frakcije.

Što se tiče skladištenja, kaže, dovoljno je šljivovicu držati u drvenim buradima godinu dana do sljedećeg pečenja kako bi dobila žućkastu boju, a zatim se prespe u staklenu ambalažu koja je najbolja i najsigurnija za skladištenje.

- Potrebno je kod voćara probuditi svijest o proizvodnji dobre rakije. Potrebne su edukacij da bi proizveli rakija odličnog kvaliteta. Kada je prizvedemo treba da se udružimo u zadruge i naš proizvod reklamiramo na tržištu kako bi povratili brend koji je imala šljiva i rakija sa ovih prostora, pojasnio je Tešić.

Majevička šljiva i rakija bile su prije sto godina brend koji je preko luke u Brkom išao za Austrougarsku. Da bi se stvari postavile, odnosno vratile na svoje mjesto, potrebno je da se opština, kako kaže ovaj agronom, ozbiljnije uključi.

- Dobro je što je opština Ugljevik podijelila sadnice i što stimuliše voćarsku proizvodnju ali ako hoće razvijen voćarski kraj treba da oformi stručnu službu kako bi ovaj kraj krenuo ka masovnoj i kvalitetnoj proizvodnji voća. Ovako stimulacije dobijaju svi - kako ozbiljni voćari tako i oni koji se voćarstvom bave iz hobija pa dobijemo zasade u kojima se ne primjenjuju agrotehničke mjere i tako postaju opasnost po susjedne voćnjake, kaže Tešić.

On je razočaran i u to što je, kako kaže, sve ispolitizovano i što u takvom ambijentu mogu da prođu samo ,,loše i skupe ideje". Planirao je da ove jeseni napravi prvu rakijadu u Srpskoj i da 20-tak kazana istovremeno na tradicionalan način peče šljivovicu. Trebalo je da okupe stručnjake, čak je imao i obećanje da će doći vlasnici velikih trgovina u EU i predsjednik Privredne komore austrijske regije Salcburg.

- Bila je to jedinstvena prilika da iz sjene izađemo na tržište EU koju nije podržala opština Ugljevik, istakao je Tešić.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Ninoslav Nikičevićmagistrirao je i doktorirao na šljivovici od požegače i kaže da Srbija i Republika Srpska mogu postati giganti po kvalitetu proizvodnje voćnih rakija.

Nigdje u svijetu, tvrdi on, nema tako kvalitetne voćne rakije kao na ovim balkanskim prostorima.

- Naša šljivovica je uz francuski konjak i škotski viski, najsavršenije alkohono piće, a ovi predeli Balkana, gdje su Srbija i Republika Srpska, savršeni su za proizvodnju kvalitetne šljive, šljivovice i šljivove prepečenice, kaže Nikićević koji je punih 28 godina član međunarodnih komisija za ocjenu kvaliteta alkoholnih pića, a poslednjih deset godina predsjednik Komisije za Srbiju.

Jesenja berza sadnog materijala

Tuzlanski sajam najavljuje novi projekat "JESENJA BERZA SADNOG MATERIJALA" koji će se održati od 10. -12. novembra 2011. godine, u Centru Plant u Bukinju.

Ovo je jedinstvena manifestacija ove vrste u BiH i okruženju, sa izuzetkom Novosadske berze sadnog materijala, koja već pet godina bilježi uspješno održavanje.

Suorganizatori Berze su: Udruženje Bosper, Rasadnik Plant d.o.o. Tuzla, tokom koje će se prikazati i praktični primjeri pravilne sadnje, rezidbe i zaštite voćnih sadnica i dendrološkog materijala, kao i savjeti za povrtlare i sl

SAVREMEN DOM ZA BOLJI ŽIVOT TREĆEG DOBA

http://www.skalaradio.net/component/content/article/51-o-ugljeviku/445-savremen-dom-za-bolji-ivot-treeg-doba.html

U Loparama je počeo sa radom Starački dom ,,Zlatno doba" u čiju je savremenu gradnju uloženo više od milion maraka kako treće doba nikome ne bi bilo teško. Dom za stare i nemoćne nalazi se na samom izlazu iz Lopara prema Brčkom. Izgrađen po evropskim standardima, dom nudi kvalitetan smještaj i njegu starim, bolesnim i nemoćnim licima uz stalni nadzor, njegu i pomoć ljekara i ljubaznih medicinskih sestara.

Vlasnik ,,Zlatnog doba" Stana Maksimović, inače na privremenom radu u Švajcarskoj, kaže da je korisnicima njihovih usluga osigurana kompletna zdravstvena zaštita, kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja od strane ljekara i stručnih saradnika čak i za najteže bolesti.

- Poučeni iskustvom iz inostranstva, odlučili smo se na izgradnju luksuznog doma sa smještajnim kapacitetom od 33 ležaja koji su raspoređeni u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama opremljenim po najvišim standardima - televizori, klima, interfon, telefon i cjelodnevni stručni nadzor, istakla je Maksimović.

Stručno osoblje, dodala je, vodi računa o svim vitalnim funkcijama naših korisnika, o ishrani, njegi, psihičkom stanju i raspoloženju.

Da ova ustanova nije samo lijepa spolja nego zrači životom i optimizmom i iznutra govori nam pacijent Pero Rakić iz Podgore.

- Bio sam na više mjesta, ali nigdje se ne osjećam kao ovdje. Boravio sam i na beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji ali, vjerujte mi, nigdje nije kao ovdje. Ništa se ovaj loparski dom ne razlikuje od naših hotela ,,A" kategorije, tvrdi Rakić.

Sestre i doktori, kako kaže, stalno su uz pacijente.

Iz Drine "izronio" čamac iz 17. veka

Srna



Zbog niskog vodostaja u lozničkom kraju iz reke Drine je "izronio" pramac čamca, za koji se pretpostavlja da je iz 17. veka.



Stručnjaci kažu da je verovatno bio zatrpan zemljom i šljunkom i da se pojavio nakon što je prošlogodišnja decembarska poplava promenila priobalje reke Drine.

Plovilo neobičnog izgleda prvo su primetili ribolovci, javlja RTS.

Potvrđeno je da je reč o monoksilu, čamcu izdeljanom iz jednog komada drveta, najverovatnije hrasta, dugačak je sedam i po metara, a unutrašnjost je široka 50 centimetara.

Stručnjaci kažu da je bitno što je otkriven ovakav plovni objekat na Drini, a da je sekudarno određivanje datuma njegovog nastanka.

Oni ističu i da je prioritet da čamac bude izvađen iz vode, zaštićen i sačuvan od daljeg propadanja.

Radovi na vađenju čamca trajaće narednih dana, nakon čega predstoji restauracija i konzervacija što će, prema procenama stručnjaka, trajati nekoliko godina.

Nakon toga ovaj čamac verovatno će biti vraćen kao eksponat u Loznicu.

MZ Ratkovići - Zlatna povelja

Ovom prilikom želimo da istaknemo organizovanost i požrtvovanje mještana Ratkovića u izgradnji boljih uslova za zivot.

Naselje Ratkovići je pripadalo MZ Čelić, te kada su delegati našeg mjesta uvidjeli koliko sredstava od nas odlazi u budžet MZ Čelić, a ne vraća se na područje naselja Ratkovići, na Zboru građana su donijeli odluku da se izdvoje iz MZ Čelić i osnuju MZ Ratkovići. Sve potrebne procedure oko registracije je trebalo proslijediti tadašnjoj opštini Lopare. Bilo je tu dosta problema, ali se je uspjelo.

Sredinom sedamdesetih formirana je MZ Ratkovići. U tom početnom periodu rada MZ Ratkovići, potrebno je istaći da su najistaknutiji aktivisti u tom poslu bili: Salko Zejćirović, Redžo Zejćirović, hadžija Ševko Ahmetović, Idriz Adilović, Ferhat Bilalović, Mehmed Bešić, Asim i Zejćir Zejćirović, Asif Bešić, Ahmet Bašić, Sada Glibanović i drugi.

Izgrađena je nova džamija, četverorazredna škola, postavljeni stubovi za uličnu rasvjetu, izvršena je rekonstrukcija niskonaponske mreže i izgradnja trafo stanice, započeta kanalizaciona mreža, nasipani su lokalni putevi. U svim tim poslovima mještani su odvajali finansijska sredstva i dobrovoljno radili, te je takva aktivnost bila svakodnevica.

Početkom 80-tih zavodi se samodoprinos i započeta izgradnja Društvenog doma, koji je za nekoliko godina uspješno sagrađen i opremljen, uz veliko odricanje mještana u svakom pogledu. U akcijama omladine i aktiv žena je imao svoju posebnu ulogu.

U sastavu Društvenog doma uređena je velika sala koja se mogla sa harmonika vratima razdvojiti, te u jednom dijelu osposobila kuhinja sa šankom.

Taj dio je odlukom MZ Ratkovići dodijeljen omladini i OFK Ratkovići. Omladina je organizovala igranke, priredbe i koncerte, a OFK je organizovao ugostiteljske usluge i čikvinu. Od tog dijela je finansiran OFK Ratkovići, te je čak imao primljenog radnika u radni odnos uz plaćanje svih zakonskih obaveza. Sređeno je fudbalsko igralište i sagrađena svlačionica.

Na spratu sa lijeve strane je opremljena čitaonica za starije. Tu su na miru mogli popiti topli napitak, poigrati šaha, domina i lijepo se relaksirati. Osim hodnika tu su jos četiri prostorije koje su korištene za sastanke i administraciju MZ, omladine, OFK , prostorija za opštenarodnu odbranu.

U to vrijeme socijalizma kancelarije su koristili i članovi Saveza komunista, Saveza udruženja boraca narodno oslobodilačkog rata, Savez radnog naroda, Savez žena, članovi Kulturno-umjetničkog društva ”Mehmed Mujkić”, Savez izviđača, Savez gorana i drugi.

Asvaltirana je glavna ulica kroz naselje, te nekoliko sporednih. Uvedeni telefoni. Nasipani lokalni putevi. Isto smo pomagali u nasipanju puteva prema Mrtvici i Bobetinu Brdu.

Za svu tu aktivnost MZ Ratkovići dobila Zlatnu povelju kao najnaprednija MZ u BIH. Sa tom nagradom se trebamo svi ponositi.

U radu MZ Ratkovići i u ostalim vidovima aktivnosti isticali su se: Salih Zejćrović, Hazim Zejćirović, Izet Ahmetović, Osman Avdić, Šemsudin Glibanović, Sakib Sinanović, Meho Zejćirović, Enver Smajilović, Šaban Junuzović, Ibro Zejćrović, Sadik Glibanović, Mehmedalija Junuzović, Senada Glibanović, Mukadesa Ahmetović, Alijja Hrustanović, Sadija Hasić, Abdurahman Adilović, Muhamed Zlatić i drugi.

Nesretni rat je prekinuo zahuktalu aktivnost MZ Ratkovići na izgradnji boljih uslova za život, te su mještani u ratu sve svoje potencijale stavili u funkciju odbrane sela od agresije.

Odbranili smo se uz ogromne ljudske i materijalne gubitke.

Poslije rata se radi na obnovi sela porušenog agresorskim granatama, te organizuju nove aktivnosti.

Isto tako svakog oktobra mjeseca se organizuje manifestacija ”DA SE NE ZABORAVI”, kada se prisjećamo ratnih strahota i naših najmilijih mještana koji su u toku rata stradali od agresora.

Mnogi, a naročito omladina, nije zadovoljna trenutnim aktivnostima MZ, jer može kvalitetnije i bolje.

Glas mještana i dan danas treba da se čuje u donošenju važnih odluka.

Budućnost naše MZ zavisi od nas sviju.

Redakcija Ratkovici-x.comhttp://www.ratkovici-x.com/